Bareni krompir topi kilograme

4. Sep. 2009.   //   Autor:   //   Dijete, Fitnes, Kalorije, Mršavljenje, Recepti, Zdravlje   //   No Comment

Tokom dijete preporučuje se da jedeš kompleksne ugljene hidrate poput krompira, dok bi slastkiše, koji organizmu daju energiju na vrlo kratke staze i zapravo izazivaju potrebu za hranom, trebalo da zaobilaziš u širokom luku

Glavna fora kod svake uspešne dijete, bar tako tvrde nutricionisti, jeste da se što dužeš osećaš sitom, bez obzira na to što si unela manje kalorija. S tim u vezi je i najčešća greška koji prave oni koji pokušavaju da redukovanom ishranom dovedu kilažu u red. Jer, u takvim situacijama većina nas najpre izbacuje šećer iz ishrane, a potom i ostale ugljene hidrate poput krompira.

Međutim, kada je o krompiru reč, nutricionisti poručuju kako nikako ne bismo smeli da ga se lišavamo tokom dijete, jer kuvan sadrži tek 26 kalorija, a pritom ima izuzetne nutritivne vrednosti.
Drugim rečima, tokom dijete preporučuje se da jedeš kompleksne ugljene hidrate poput krompira, dok bi slastkiše, koji organizmu daju energiju na vrlo kratke staze i zapravo izazivaju potrebu za hranom, trebalo da zaobilaziš u širokom luku. Isto tako, bareni krompir će ti dati željeni osećaj sitosti, te nećeš iamti stalnu potrebu za hranom.

Zbog svega toga došlo se do zaključka da je krompir pogrešno svrstan među namirnice koje goje, pa bi ga stoga trebalo izbegavati tokom dijete. Umesto toga, stručnjaciporučuju kako bi bareni krompir trebalo da bude jedna od glavnih namirnica na tvom jelovniku u slučaju da si na dijeti.

No, bez obzira da li se odlučiš da kilograme skidaš sa ili bez krompira, valjalo bi da na umu imaš nekoliko zlatnih pravila svake dijete. Tako pravilo broj jedan glasi da je desert najveći dijetni neprijatelj. Pritom se, naravno, ne misli kako bi trebalo da se u potpunosti odrekneš ovog vrhunskog zadovoljstva- smanji porciju i nastoj da se uglavnom sladiš voćem. Kada je o međuobrocima, odnosno, užinama reč, oni su dobrodošli sve dok su na tvom meniju i to u umerenim količinama, recimo, lešnici ili voće, uz pomoć kojih ćeš održavati stabilan nivo šećera u krvi i sprečavati moguće izgladnjivanje, koje potom često za posledicu ima prejedanje kada se jednom dočepaš stola. Masnoće goje i to je tačno, baš kao što je tačno i da bez njih tvoj organizam ne može. Naime, tvom je telu dnevno potrebno najmanje 50 do 70 grama masnoće kako bi dobilo energiju i bilo zdravo.

Pored toga, masnoća je dobra za kožu, kosu i nokte jer ih učvršćuje i čini otpornim. Važno je samo da se držiš dobrih masnoća, koje ćeš pronaći u lešnicima, semenkama, avokadu, maslinovom ulju… Isto tako, mnogi veruju kako se tokom dijete ne bi smelo jesti ništa nakon 18 časova.

S tim u vezi nutricionisti poručuju kako nije toliko važno kada jedeš, već kolika je ukupna količina hrane koju si unela tokom 24 sata. Idealno bi bilo kada bi potrebnu dnevnu dozu hrane rasporedila u pet do šest manjih obroka.

Jedno od pogrešnih uverenja je i ono kako bi tokom dijete trebalo potpuno se odreći hleba. Naime, iako se ugljeni hidrati koje sadrži hleb danas smatraju najvećim neprijateljima vitkosti, istraživanje je pokazalo da se ipak može i treba jesti u umerenim količinama.

Izvor: Ženski kafe

O autoru :

Osnivač i admin sajta Šminkerka