U glavi je sve: Kako smršati bez razmišljanja?

1. Oct. 2009.   //   Autor:   //   Dijete, Kalorije, Mršavljenje, Zdravlje   //   No Comment

Nedavno je objavljena knjiga "Jedenje bez razmišljanja: Zašto jedemo više nego što mislimo" koja čitaocima obećava gubitak kilograma bez da i znaju da su na dijeti. Kako je to moguće? Navodno je sve u glavi.

3306dietProsečna osoba dnevno donosi više od 200 odluka vezanih uz hranu. Svaki put kad otvorimo frižider, kuhinjski element, donesemo odluku o hrani. Toga, navodno, nismo ni svesni.
Svi mi mislimo da smo previše pametni da bi nas prevarilo pakovanje nekog proizvoda, njegov izgled ili veličina. To se događa nekome drugom, ali nama ne. A ipak smo svakodnevno pod uticajem koji je oko nas i retko samostalno donosimo odluku vezanu uz hranu.

Drugim rečima, prejedamo se, ali ne zato što smo gladni, nego zbog porodice i prijatelja, pakovanja i tanjira, imena i brojeva, etiketa, boja, ukusa i mirisa. Spisak je beskrajan i nevidljiv. Upravo to je ono što prejedanje bez razmišljanja čini opasnim – nismo svesni šta nam se događa.

Hrana je jedno od većih zadovoljstava u životu i nije nešto oko čega bismo trebali praviti kompromise. Jednostavno trebamo promeniti način života, ali u smislu da radimo sa njim, a ne protiv njega.
Tradicionalne knjige o dijeti dovode ljude do frustracije i depresije jer ne deluju. Nova knjiga pokazuje kako ukloniti razloge koji uzrokuju prejedanje i kako promijeniti navike u ishrani. Autor knjige Brian Wansink ne obećava čitaocima da će smršati već iduće sedmice, ali obećava dobar smer koji vodi ka pravom cilju.

  • Strategija 1:  Koliko jedete?

Pronašli ste mali keks u torbi i poješćete ga bez razmišljanja? To su kalorije koje i ne primjećujete kada ih unosite u organizam. A samo 10 kalorija više dnevno dodaće vam tokom godine pola kilograma. Dobra je vest da taj zakon vredi i u obrnutom smeru. Kada biste smanjili samo 100 do 200 kalorija dnevno, smršali biste. To bi mogla biti jedna kafa dnevno zbog koje nećete umreti ako je ne popijete ili neka druga sitnica zbog čijeg uklanjanja nećete biti jadni i gladni. Istraživanja pokazuju da ljudi ni ne primete kad smanje unos hrane za 20 posto. Ako za 20 posto smanjite unos testenine, povećajte unos voća i povrća za 20 posto. Trebali biste pripaziti i zašto jedete. Naime, ljudi često jedu i kada nisu gladni. Neko ih ponudi nečim i oni jednostavno uzmu. To je loša ideja.

  • Strategija 2: Vidite ono što jedete

Kad ljudi stave hranu na tanjir, jedu 14 posto manje. Zato, umesto da jedete iz pakovanja određenog proizvoda, stavite namirnice na tanjir pre nego počnete jesti. To učinite čak i ako je reč o grickalicama, sladoledu ili nečem trećem. Pakovanje ostavite u kuhinji, a vi sa svojim tanjirom sednite za sto. Dobro je na oku držati i dokaze onoga što ste pojeli. Na primer, ako jedete pileća krilca, kosti ostavite na tanjiru kako biste videli koliko ste pojeli. Dokazano je da čete pre prestati jesti ako vidite da na tanjiru imate već hrpicu kostiju.

  • Strategija 3: Odlučite se za manje posuđe

Veličina posuđa – čaša, tanjira, lonaca – može uticati na povećani unos hrane. Neka istraživanja pokazuju da veće posuđe rezultira dvadesetpostotnim povećanjem unosa hrane. Dobra je vest da se posuđe može koristiti i za gubljenje kilograma. Jednostavno nabavite manje posuđe. U manji tanjir stane manje supe, zar ne? Savet je i da se veliko pakovanje nekog proizvoda razdeli na nekoliko manjih. Na primer, veliko pakovanje čokoladnih pahuljica razdelite u nekoliko manjih plastičnih kutija i ješćete manje. Dakle, manji lonci, tanjiri, čaše i zdelice pomoći će vam da dugoročno budete mršaviji. Jedino što možete jesti iz velikog posuđa je voće i povrće.

  • Strategija 4: Učinite od prejedanja gnjavažu

keksŠta to tačno znači? Jedno je istraživanje pokazalo da su sekretarice ukancelariji pojele manje bombona kad su zdelice sa njima bile postavljene na manje vidljivim mestima i do kojih je bilo teže doći. Dajte sebi priliku da još  jednom razmislite želite li zaista pojesti tu hranu. Nemojte na stolu držati zdelicu sa keksom ili nečim sličnim jer, dok budete išli u kuhinju po keks, moći ćete još jednom razmisliti želite li baš sada jesti i jeste li uopšte gladni. Grickalice i slatke proizvode sakrijte negde u kuhinji gdje ćete teško moći do njih. Ostatke od večere umotajte u foliju i stavite ih na dno frižidera. Ovakvi potezi smanjuju impulsivno prejedanje. Najbolje bi ipak bilo da hranu koja deblja ni ne nosite kući. Pre nego što krenete u kupovinu, jedite, kako ne biste kupovali gladni. Svi jako dobro znamo da to nije pametno. Obavezno napravite spisak stvari koje morate kupiti i držite ga se.

  • Strategija 5: Neka hrana za utehu bude još utešnija

Najbolji način za početak menjanja navika je da to učinite na što bezbolniji način. Drugim rečima, smete zadržati svoju hranu za utehu, ali je jedite u manjim količinama. Neka istraživanja pokazuju da većina ljudi među hranom za utehu ima i onu zdravu, poput pileće supe. Počnite spajati zdravu hranu sa pozitivnim događajima. Umesto kaloričnim čokoladnim desertom, lični uspeh proslavite manjom porcijom sladoleda od jagode. Reč je o još uvek ukusnoj hrani, pa žrtva nije velika. To je veliki korak jer je sladoled od jagode manje kaloričan od čokoladnog deserta.

  • Strategija 6: Oprezno sa dijetalnim proizvodima

Čuvajte se dijetalnih proizvoda. Istraživanja pokazuju da ljudi koji jedu vitaminske energetske pločice ili dijetalni jogurt unesu veće količine kalorija od onih koji to ne jedu jer u glavi imaju misao da je to dijetalni proizvod i da ne moraju voditi računa o količini. Slično je i sa ljudima koji izaberu zdrave sendviče, ali se počaste sirom i čipsom. S druge strane, oni koji jedu hamburgere, svesni su da jedu nezdravo, pa obraćaju veću pažnju na druge stvari koje jedu. Dakle, čak i ako konzumirate dijetalne proizvode, ne preterujte, a posebno ne sa grickalicama i slatkišima. Uvek se setite da će vas male količine spasiti od viška kilograma.

  • eatingStrategija 7: Izvan kuće jedite pametno

 
Ako je na stolu korpa sa hlebom, ješćete hleb. Zato zamolite konobara da makne hleb sa stola. Sveće, lepo uređen sto i dobra muzika opuštaju. Dokazano je da ljudi u restoranu jedu 11 minuta duže. Problem je što je hrana u restoranima uglavnom servirana na većim tanjirima, zato bi bilo dobro da odmah na početku zamolite da vam pola hrane spr
eme da ponesete kući. Desert nemojte naručiti sami, nego ga podelite sa društvom za stolom. Jedenje van kuće može biti korisno, ali samo ako ne preterujete.

Izvor: 24sata.info

O autoru :

Osnivač i admin sajta Šminkerka